ARRLISARIPE E DISKURSOSKO, ARRLISARIPE E PRAKSAKO

Vakti: 1 min.

O kamipe projektosko si te sikavel e lokalošće, regionošće thaj nacionalne institucijenđe, bivladaće ćidimatenđe thaj e fi rmenđe te majlačhe reagujin.

Foto: Kancelarija za inkluziju Roma
Trubun zurjarrde e kapacitetuja thaj e kooperacija maškar e akterja saven si impakto pe Rroma te aven po rodimasko bućarrno than, sar majlačhe avile line lenđe ekonomikane potencijaluja. Ando projekto si čhutine e entitetuja andar e Mađarsko, Češko, Slovačko, Rumunija, Bugarsko thaj Srbija.
 
E Rroma si majbaro thaj jekh katar majčorro nacionalno minoriteto ande Evropa savi si socijalno inkaldi, e diskriminacijava thaj kaj naj ketano pristupo ando bućaripe, sićope, bešipe thaj sastipe. Majbaro procento katar 5,2 milionuja Rroma save trajin ando Dunavosko regiono vi ađes maladon e bitolerancijava, diskriminacijava thaj inkalimava pal bućarrno rodimasko than.
 
Izazovuja ando dićhipe te e Rroma malaven pesko than ando bućarrno rodmasko than si but thaj palo rezultato si totalno kaj naj Rroma. Gndilpe kaj e diskriminacija ande kombinacija e cinorre sićimaskokhosel pozitivne buća nesave phuvjengo thaj kaj si niveli palo bućaripe maškar e Rrom majtele no maškar aver manuša.
 
Nesave buća sikaven kaj si majbaro ajipe kaj e bućarrne manuša avena tela diskriminacija po bućarrno than. E diskriminacija džal vi pe sikavne Rroma, save našti te vazdenpe opre ande bući. Ande sasti Evropa, ande bufle ispidini diskriminacija, pale godova naj informacije, pale godova kaj si e diskriminacija po rodimasko bućarrno than garadi. Rasaći thaj etnikani diskriminacija po rodimasko bućarrno than naj ande Evropaći socijalno povela, sar vi ande Direktiva Evropaći unijaći pale rasako jekhipe.