Ternenge inicijative bašo politikano thaj ekonomikano kedinako bajroipe

Vakti: 2 min.

O trito Kongresi e Romanjengo thaj Romengo ikjardo katar 30. septembro dži 2.oktombro 2022. berš sikada kaj o terne roden than kaj so ka ašundol pe lengo hango thaj kaj but lače pendžaren o problemora ki romani kedin thaj ko buhlo sasuitnipe

Foto: SRRH "KALI SARA"

Prof. dr. sc. Aleksandar Racz katar sastipaski politehnika ano Zagreb hazri kerda dersi baši Romani historija -ko sam thaj katar avilam thaj Edukacijakon džanlipe e terne Romanjenge thaj Romenge . Ko pe dersija dija thaj aktualnikane teme kerindoj paralele avdisutne thaj neve vakteske egzamplora phandle e Romnge halesa ko sasuitnipe, integracija, politikani participacija thaj romanipe, thaj sar sakana ko dersija dela sine thaj ulavdi dinamika so o terne samasa šunena sa.

O Sociologo mr.sc. Suzana Kunac kerda lafi bašo Romengo pogromi (paldipe)kerdo prekal historia čhivindoj akcenti ki Dujto sumnaleski mareba thaj i E Romengi Politikani participacija ko konteksti e romengere nijamija sar nacionalnikano minoriteti. I Kunac phenda kaj ko kava Kongresi e konmunikacijake veštine thaji politikani participacija sasa šerutne teme thaj sode si von džanle, na salde ko keribe o politikano than numa thaj bašo sakodivesipe, baš sakodivesko vjavaharipe ki kedin.

O teoretikano kotor prekal praktikane bikjarne kamre ko kupe vakjarda len mr.sc. Andrijana Parič, a o teme astarena sa: Khuvin ko komunokacijake veštine thaj sose si von džanle ko politikano procesi, Khuvin ko alusaripasko procesi bašo konsilij e romane nacionalnikane minoritetenge-prezentacija e proceseske, nijamija, dajatve thaj džovapjalipe, Fundavne vjavaharija ko čhingara thaj veštine bašo čhingarenge transformacie thaj Fundavne lafikeripa: interes/zaruripe, gndipe, mesažora, metode thaj rolje e tritone rigake. Manglem e terne romenge thaj romanjeng te pašakerav lenge o apsraptikane politikane procesija save so von nitrobul te džanen len, a baši romani kedin si but džanle, phenda i Rarič:

Gova si umal kaj so von si zaruri te keren bukji barabar pumare politikane reprezentencar thaj politikane badanora. Zaruri si te dikhen te len than ko Konsilij romane nacional minoritetnge , ko komune ko dizja thaj županie. O dersija thaj o bukjarne kamre so kerdem len ko pervazija katar o Kongdesi dikhlem o teoretikane džanlipa te anav lenge prekal praksa te šaj majkolaj te sikljono pojmora sar so si konsiji politikani participacija.

Plesutne egzamplesa thaj praksa kerda lafi e saboresko reprezento Veljko Kajtazi savo so e ternenge vakjarda po politikano ekspiriensi thaj džanle komunikacijake veštine baš kamjabalo politikano šerutnipe