Bašo zaruribe te kerel pe – Romano feminizmo thaj nevevaktesko arti

Vakti: 2 min.

Strategie save so istemalkeren o artistke save so si len romane darhija si mujalipe ko sasuitnipasko rasizmo thaj seksizmo resarinasa te pučljaren len.

Foto: Nino Pusija/ ERIAC
Dikhindoj o pobutničeske identitetora save so ikljon katar historikane thaj sasuitnipaske vjavaharija arakha amen poimencar katar interseksikani diskriminacija kaj so sa gola identitetora maškar peste jekh jekhesa učaren pes thaj si biulavde jekh jekhestar, Gijate thaj o artistke khelen e poimencar rodi ki kombinacija klasasa thaj etnikano preperibe vakjerindoj kaj von naj gasave save so šelberipencar si sikade ko tasvirenge poftanja, prekal filmesko prožektori, ko teatroske phala thaj ko liljarutnipe.
 
Trujal o turlipa maškar ko kedina taro Afroamerikancora thaj Roma, ki natura taro angažiribe e dizutnengo sasuitnipe, lengi historija, mobilizacija thaj politikano organiziribe, arakhena pe ulavde similitetija kaj so o kapitalizmo zorarda o feudalnikane vjavaharija čhuvindoj len ko ulavdo hali.
 
O projekto šurarkerda ko 1960-ta berša sar džovapi e segregacijake ko Uniime Amerikake Raštre, a te da amen salde gogji kaj palo deš berša ano London ikerdilo o avgo Romano sumnalesko kongresi, kana i romani kedin, uniime thaj zorarkerdi, ki maškadžijaneski scena šurarkerda korkori te definirisarel peri politika. Ko gova procesi džanlo savali si i identifikacija thaj i analiza sar si sikadi i romani kedin ki arteski historia.
 
Trujal gova kerdo si thaj digitalnikano projekto bašo nevevaktesko arti RomaMoma, inicijativa katar ERIAC thaj OFF-Bienale Budimpešta. RomaMoma kerl bukji sar forumi baš barabarutno promoviribe bašo avutno romano muzej baš nevevaktesko arti, than kaj so si inkludirime kherutne thaj maškardžijaneskere, romane thaj naromane artistora, kulturake ekspertora, sasuitnipaske vigjanale manuša thaj džene katar dizutnengo sasuitnipe.
 
I Romani kedin sar thaj i butipaski kedin, kontinuirisarel i Mirga – Kruselnička, si kerdi trujal o rodi, a o Romanja arakhen pe butefundake diskriminacijasa, sar romnja, dženja save so preperen ko stigamtizirime etnikane minoritetija, save si ko majbaro riziko katar socijalnikani ekskluzija thaj čorolipe.
 
Ko but romane artistke o badani astarela džanlo pučipe, phenda i Luna De Rosa katar organizacijako timi e Romane Bienaleske, but lendar keren bukji ko performansengo umal thaj phanden o badani e sasuitnipaske kontekstesa savo so kerel lencar bukji thaj definirisarel le. O teme sar so si o pučipa e identitesa , rasa, rodi, seksualiteti thaj kontinuirime čhelalipe thaj ekskluzija upral okola save so ko sasuitnipe percepirisaren pe sar ‘avera’ but si džanle, sar egzampli o bukja katar Delejn Le Bas, sar thaj ko fotografie taro Valerij Leraj save so astaren duj pučarkeripaske ,umala portretora (identitetora) thaj thana (memorie).